mybutton
Zaštita na radu, zaštitna oprema | Dom-Tex HTZ oprema

Rad na siguran način, ozljeda na radu

"Zdravlje je dobar posao"

Ovu je misao dipl. ing. Fran Marović preuzeo od britanskih kolega koji se bave zaštitom na radu i u izvorniku glasi: "Health is good bussines".

(1) Poslodavac je dužan osposobiti radnika za rad na siguran način i dati mu informacije i upute vezane uz njegovo mjesto rada i poslove:
– prije početka rada,
– kod promjena u procesu rada,
– kod uvođenja nove radne opreme ili njezine promjene,
– kod uvođenja nove tehnologije,
– kod upućivanja radnika na novi posao.
(2) U slučajevima iz stavka 1. ovoga članka, osposobljavanje se mora provesti uzimajući u obzir osobito nove ili izmijenjene opasnosti i štetnosti kojima bi radnik mogao biti izložen, te ga je po potrebi dužan i periodički ponavljati.

(članak 28. ZZNR 59/96...)

Naravno da je itekako primjenjiva i kod nas. Osobito danas kad pojedini poslodavci pritisnuti rokovima žele posao obaviti što brže, pri tom često zaboravljajući da je samo i jedino rad na siguran način dobar rad. Međutim, i radnici su skloniji sve češćoj improvizaciji kako bi što prije ispunili svoj radni zadatak te se niti oni ne pridržavaju osnovnih pravila vezanih uz rad na siguran način. Samim tim u HR je sve više teških i smrtnih ozljeda na radu. O tome smo razgovarali s Franom Marovićem, savjetnikom u Ministarstvu gospodarstva, rada i poduzetništva te pregovaračem za EU s područja Slobode kretanja roba.

PG: Koje su najrizičnije djelatnosti po radnike u HR?
FM: Šumarstvo, brodogradnja i građevinarstvo. Šumarstvo s obzirom na broj zaposlenih ima najviše ozljeda na radu, ali generalno gledano, danas je najrizičnije biti građevinski radnik kako po broju smrtnih ozljeda na radu tako i po broju drugih ozljeda na radu.

PG: Da li se poslodavci i radnici dovoljno educiraju?
FM: Bojim se da se educiraju na pogrešan način koji je previše formalan jer im je to zakonska obveza, a ne zato jer se doista žele zaštititi. Kao da nisu svjesni gore citirane misli kako je zdravlje najbolji posao.

PG: Kako natjerati poslodavca, ali i radnika na rad na siguran način? (Pravilnik NN 114/02 i 126/03)
FM: Da, u posljednje se vrijeme sve više i više primjećuje kako ni radnici ne primjenjuju rad na siguran način. Vezano uz građevinarstvo, nama su u Nizozemskoj tumačili kako je sklopljen jedan sporazum između Udruge poslodavaca u građevinarstvu i Sindikata, na način da sami dogovorom pokušaju dignuti tu razinu međusobno. Njihov dogovor u provedbi nadzire inspekcija rada. Kod nas nažalost nije tako. Poslodavci doista trebaju inzistirati, stalno ponavljati da je jedini kvalitetan rad, rad na siguran način. Onda će to postati uobičajeno i radnicima.
PG: Imate li kakve podatke o kažnjavanju poslodavaca? Događa li se to na terenu?
FM: Kako da ne. Događalo se i događa se još uvijek. Međutim, problem je u tome što inspektor pokrene prekršajni postupak, onda taj slučaj završi u nečijoj ladici s obzirom na stanje u našem sudstvu i na kraju nastupa zastara. O tome bi Vam više mogao reći moj cijenjeni kolega Puljić.
PG: Da li poslodavci štede na mjerama zaštite na radu?
FM: Ja ne bih mogao reći da štede, poslodavci zapravo izdvajaju onih 0,5% na plaću, to plaća poslodavac te na kraju (vezano uz prošlu i pretprošlu godinu) dolazimo do brojke od 420 milijuna kuna, što je značajan novac. Međutim, dio tog novca završi u razno raznim proračunima. Mi puno očekujemo od jednog zakona. U Zakonu o osiguranju, vezano uz profesionalne bolesti i broj ozljeda na radu, će uvijek biti definirana i prevencija i ovisno o tome će se plaćati viša ili niža stopa osiguranja. Poslodavci nažalost premalo pažnje posvećuju tome kakva je zaštita na radu. Moglo bi se reći da je prihvaćaju zdravo za gotovo, zanemarivši pritom onu floskulu da je za svakoga najkorisniji radnik - živ i osposobljen radnik. Iako, moram napomenuti kako na terenu ima i obrnutih primjera te da se osnovnih mjera zaštite na radu ne pridržavaju radnici.

Ozljeda na radu, uzroci

PG: Statistički gledano najveći je rizik od ozljeda na radu neovisno o vrsti djelatnosti, prisutan kod novozaposlenih radnika koji najčešće odmah poslije osnovnog obrazovanja kreću raditi. Tada još nisu dovoljno educirani i osposobljeni za rad na siguran način. Kako pomoći tim mladim ljudima (neki su od njih još takoreći i djeca)?
FM: Ako želimo pomoći mladim ljudima trebamo revidirati školske programe, dati im informaciju kako da u tom novom životu i početku profesionalnog života ne nastradaju. U tom smo vidu pokrenuli suradnju s nadležnim ministarstvom kako bi postigli da se đacima makar u završnoj godini osnovne škole/a, vezano uz ta zanimanja/u program uvrsti predmet ili radionica - Zaštita na radu, gdje bi oni dobili barem osnovna saznanja ako izravno iz osnovne škole kreću na posao. PG: Da li u Hrvatskoj postoji sustav preventivnih aktivnosti i mehanizam u području zdravlje i sigurnost na radu kao npr. stimulativni sustavi osiguranja, kvalitetna edukacija...?FM: Ne, to je ono što nama nedostaje, a vjerujemo da kad bi se samo 5% tih sredstava ulagalo u preventivu /osobito za rizičnije djelatnosti/, situacija bi bila totalno drugačija. Nažalost, za sada tog sustava nema, ali na njemu se radi. U okviru reforme zdravstva treba donijeti Zakon o osiguranju vezan uz profesionalne bolesti i zaštitu zdravlja na radu. Tada bi se radnika moglo pratiti godinama. Poslodavci često pritisnuti rokovima, nažalost, ne nadgledaju radnike i upozoravaju ih koliko je važan rad na siguran način. Nije dovoljno radniku samo donijeti npr. kacigu i reći mu da ju stavi na glavu. Ti kao poslodavac i radi sebe, ali i njegovog zdravlja i zaštite na radu, moraš inzistirati da radnik obavezno primijeni rad na siguran način. Naime, ako se nekome od poslodavaca dogodi smrtni slučaj radnika na terenu, on može direktno u stečaj.
PG: Da li su medicina rada i zaštita na radu povezani?
FM: Svakako da su povezani, jer 90% radova u građevinarstvu spada u poslove s posebnim uvjetima rada i oni prethodnim i kontrolnim pregledima osiguravaju očuvanje zaštite zdravlja na radu.

PG: Kako zaustaviti ili barem spriječiti nastanak ozljeda na radu? Postoji li kakav mehanizam ili je odgovor na to pitanje drastična kazna?
FM: Naravno da mehanizam postoji. Prevencija, edukacija, stalno ponavljanje. Kazne nikad nisu adekvatno rješenje jer ne postoji dovoljna kazna ako dođe do smrtnog slučaja ili teškog oboljenja. Ljude treba educirati, stalno im ponavljati dok im to i samo ne postane uobičajeno, nešto bez čega ne možeš kvalitetno i sigurno obaviti svoj posao.
Evo primjera"Đure Đakovića", oni svako jutro imaju tzv. sigurnosni sastanak gdje poslodavac i radnici ponavljaju što sve i na koji način trebaju obaviti (zovu ga "samo 5 minuta za sigurnost"). Tu poslodavac dobiva na uvid informaciju o zdravstvenom i psihičkom stanju vlastitih radnika, ali i daje konkretnu sigurnosnu informaciju izvještavajući ih o tome što ih danas očekuje i kako to treba biti obavljeno. Osim toga, on preventivno progovara o potencijalno opasnim situacijama (vremenske nepogode i pogoršani uvjeti rada). Bitno je da šef shvaća da je to ozbiljno. Radnicima ne trebaju neki dugotrajni, opterećujući sastanci na kraju radnog dana. Njima treba konkretna kratka informacija prije početka rada.
Ako je šef dosljedan u inzistiranju da se provodi na siguran način, takva će biti i njegova radna snaga, jer samo za takav rad i zna. Tako npr. radi austrijska Alfa. Oni nemaju ingerencije kako bi nekoga kaznili. Na gradilište dođu s kamerom, snime situaciju i zatim to prezentiraju radnicima i poslodavcima te pokazuju ono što je dobro i ono što nije. Djeluju preventivno.

Rad na siguran način, statistika

PG: Koji je najčešći uzrok ozljeda na radu i smrtnog stradanja?
FM: Nažalost, to su najčešće neke improvizacije kojima smo mi osobito skloni. Radnici su im skloni zbog bržeg obavljanja posla, a poslodavci jer su pritisnuti rokovima. Zato treba inzistirati na prevenciji.
PG: Znamo da nemamo dovoljan broj inspektora. Kako motivirati mlade ljude za to zanimanje?
FM: Nažalost, na 1.360.000 zaposlenih građana dolazi samo 77 inspektora zaštite na radu, što je svakako premalo. Kako ih motivirati? Povećati im plaću. Nije problem u programima ili edukaciji ljudi. Mi možemo u našim pregovaračkim programima napomenuti da ćemo povećati broj radnih mjesta za inspektore, raspišemo natječaj, ali čim ljudi čuju kolika je plaća, a koliki rizik, mahom odustaju. Nažalost, to radno mjesto nije stimulirajuće. Evo, npr. prije pet godina bio sam na Cipru, jedna mlada građevinska inspektorica s malo godina staža, imala je plaću od 4000 funti. Da ne govorimo o edukaciji koja je njima uvjetovana poslom, a kod nas to baš i nije tako. To je i jedan od postulata ulaska u EU, oni ne traže samo da usvojimo zakone, nego i da osiguramo njihovu provedbu, a kako ćemo osigurati provedbu od ljudi koji nisu dovoljno u toj materiji.

PG: Znate li kako će se usklađivanje zakona odraziti na male gospodarstvenike, tvrtke i obrte pri ulasku Hrvatske u EU?
FM: I malim i velikim tvrtkama najvažnije je osigurati rad na siguran način, s time da većeg poslodavca i više opterećujemo. EU pak ima visoke sigurnosne kriterije za mala i velika poduzeća, ali što se ostaloga tiče, tu se počinju razlikovati. Mala poduzeća, obrte i tvrtke ne opterećuje se jednako kao velika. Mi ćemo to tako morati provoditi i kod nas.


Source: http://www.promogradnja.hr

Zaštita na radu

Novosti - Arhiva

28 travanj – Svjetski dan zaštite na radu

Od 2003. godine Međunarodna organizacija rada (ILO – International Labour Organization) obilježava ...

 
 
Facebook Twitter
 
Prijavite se na naš Newsletter! Prvi doznajte što nudi
AKCIJSKA PRODAJA.
 
 
Saznajte novosti. Upišite Vašu mail adresu na 
Newsletter listu.
 
 
Validate GEO-TAGs
 
  

Zaštita na radu - Delta Plus

Zaštitna oprema - Venitex rukavice Radna odjeća - PanoplyRadne cipele - Tiger Steel
Osobna zaštitna oprema zaštite na radu
 
Zaštita zdravlja - Sigurnost na radu
 
HTZ oprema zaštite na radu